
Svetski tehnološki giganti ubrzavaju trku u izgradnji data centara za veštačku inteligenciju.
Novi razvoj, međutim, stvara i nove izazove - političke, ekonomske, ali pre svega energetske, zbog ogromne potrošnje struje. Zato države i kompanije širom sveta preduzimaju različite mere da bi rešile pitanje snabdevanja, ali i zaštitile sistem od prevelikog opterećenja.
Masovna izgradnja data centara dovela je na globalnom tržištu do nestašice čipova, kojih sada nema dovoljno za telefone i laptopove. Krizu dodatno komplikuju nepredvidivi potezi u carinskom ratu Amerike i Kine.
Ipak, najveći izazov je neutoljiva potreba za električnom energijom u data-centrima, koji će u narednim godinama biti u sve većoj ekspanziji.
Jelena Pejković, direktorka u "Šnajder elektriku" i stručnjak za data centre, navodi da je u pitanju eksponencijalan rast.
"Ono što trenutno vidimo u Evropi je planirani rast od nekih 13 odsto godišnje, što znači da ćemo do 2030, 2031. godine imati duplo veći kapacitet nego što imamo danas. Znači, to je zaista jedan eksponencijalan rast", ističe Pejković.
Potpuno suprotni pristupi u SAD i Evropi
Iako su slične prognoze i sa druge strane okeana, Amerika i Evropa opredelile su se za potpuno suprotne pristupe. Predsednik Tramp vrši pritisak na velike tehnološke kompanije da više plaćaju za struju.
Sa druge strane, Nemačka i Velika Britanija nude popuste i subvencije, nastojeći da privuku investicije u oblast veštačke inteligencije, u kojoj Evropljani kaskaju za Amerikancima i Kinezima.
Važna razlika u odnosu na SAD jeste da su data-centri u Nemačkoj obavezni da polovinu električne energije obezbeđuju iz obnovljivih izvora.
Veliki igrači prave svoje elektrane
Kod velikih igrača, sve je jača tendencija da data centri imaju svoj izvor struje - vetroparkove, solarne, gasne, pa čak i nuklearne elektrane.
Željko Marković, stručnjak za energetiku, ističe da je na Zapadu to već uobičajeno.
"To je postalo odomaćeno u zapadnom svetu, Build Your Own Production. Znači, izgradite sopstvenu proizvodnju, pa izvolite gradite centar", kaže Marković.
Kako data centri mogu i da nas snabdevaju energijom
Mada im nedostaje struje, na pretek imaju toplote koju proizvode veliki računari. Zato data centri mogu biti i snabdevači energijom.
"Data centar onda nije proizvođač električne energije u smislu da će on direktno upumpavati električnu energiju u mrežu, ali onda data centri postaju na neki način lokalni proizvođači korisne energije, u ovom smislu toplotne, grejaće se time recimo gradovi i samim tim se smanjuje opterećenje na celokupan sistem", navodi Pejković.
Izgradnja novih centara u Srbiji
U Srbiji, najveći data centri su u Kragujevcu i Beogradu.
Najavljeno je njihovo proširenje, ali i izgradnja novih u Nišu i Novom Sadu.
"Cela privreda i državna uprava se oslanjaju upravo na to. Tako da oni postaju kritična infrastruktura i u tom smislu da moramo imati stalno njihovo napajanje", kaže Marković.
Iako će digitalna ekonomija i veštačka inteligencija biti glavni krivci za veće energetsko opterećenje u narednim godinama, mogli bi da donesu i izvesno olakšanje.
Naime, proizvode se sve efikasniji čipovi, a veštačka inteligencija već se koristi za racionalnije upravljanje energetskim sistemima.